30. 12. 2011
SUGESTIJE ANEMA ZA DODATNE MERE KOJE BI TREBALO DA PRATE DEKRIMINALIZACIJU KLEVETE I UVREDE
Tokom 2011. godine, u više navrata iz Ministarstva pravde su stizale najave da će kleveta i uvreda biti brisane iz Krivičnog zakonika Srbije. Iako mogućnost krivičnog progona novinara za klevetu i uvredu destimulišuće deluje na slobodu izražavanja i predstavlja jedan od generatora autocenzure u srpskim medijima, ANEM smatra da dekriminalizacija klevete i uvrede sama po sebi nije dovoljna da bitno popravi situaciju na medijskoj sceni, zbog čega je neophodno da ova mera bude praćena i drugim merama koje će pospešiti zaštitu slobode izražavanja u Srbiji.
Naime, činjenica je da novinari u Srbiji danas, po pravilu, bolje prolaze u postupcima po privatnim tužbama za klevetu nego u parničnim postupcima za naknadu štete, a iskustvo zemalja koje su pre Srbije dekriminalizovale klevetu i uvredu, pokazuje da je u kratkom periodu nakon tog koraka, dolazilo do povećanja broja parničnih postupaka za naknadu štete u medijskim slučajevima kao i do dosuđivanja viših iznosa naknada štete.
Praksa parničnih sudova u Srbiji pokazuje da odredba člana 18. Ustava Republike Srbije u skladu sa kojom se ljudska i manjinska prava jemče i primenjuju u skladu sa opšteprihvaćenim pravilima međunarodnog prava, nije dovoljna da medijima i novinarima pred nacionalnim sudovima obezbedi zaštitu prava koja bi bila makar približna praksi Evropskog suda za ljudska prava u primeni člana 10. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava. Razlozi za ovo su brojni, a među njima je svakako i činjenica da se najvažnije presude ovog suda i dalje ne prevode u dovoljnoj meri na srpski jezik i ne čine dostupnim sudijama koji bi po njima trebalo da postupaju, ni samim medijima i novinarima koji bi na njih u postupcima mogli da se pozivaju.
Imajući ovo u vidu, ANEM je 30.12.2011. uputio dopis Vladi Srbije, Ministarstvu pravde i Ministarstvu kulture, informisanja i informacionog društva, u kome od njih traži da razmotre i druge neophodne korake u cilju unapređenja prava na slobodu izražavanja u Srbiji. U dopisu koji je poslat ovim organima, ANEM je tražio izmene Zakona o javnom informisanju i naveo devet konkretnih predloga tih izmena koje treba da obezbede veću sigurnost i zaštitu novinara u ostvarivanju slobode izražavanja.
Pored ovih predloga za izmenu Zakona o javnom informisanju, ANEM je u ovom dopisu ukazao da je neophodno da se što veći broj relevantnih presuda Evropskog suda za ljudska prava koje se tiču prava na slobodu izražavanja prevede na srpski jezik i na odgovarajući način objavi.
Ove sugestije ANEM-a su podržala i druga medijska/novinarska udruženja iz medijske koalicije - NUNS, UNS, NDNV i Lokal pres, i saglasno su se pridružila ovom dopisu.
-
Nema komentara.