09. 07. 2103

Srbija deli svetski prosek u davanju mita

Berlin/Beograd, 09.07.2013. (Pravda) - Svaka četvrta osoba u svetu je tokom prošle godine platila mito u nekoj državnoj instituciji, a Srbija, sa 26 odsto ispitanika koji su priznali da su na ovaj način učestvovali u korupciji, ne odskače od svetskog proseka, navodi se u danas objavljenom Globalnom barometru korupcije za 2013. godinu "Transparensi internešenela".

Četvrtina ispitanika iz 107 zemalja potvrdilo je da je u 2012. platilo mito predstavniku javne službe ili institucije, što pokazuje da nije bilo napretka u odnosu na prethodna ispitivanja te nevladine organizacije.

U Srbiji je taj procenat nešto viši i iznosi 26 odsto, što približno odgovara i procentu onih koji su korumpirali javne službenike u zemljama regiona, prenosi "Bi-bi-si."

Bosna i Hercegovina je "rame uz rame" sa Srbijom sa svojih 28 odsto, a sledi Makedonija sa 17 odsto.

Kosovo je posmatrano odvojeno od Srbije i procenat onih koji su rekli da su davali mito je 16 odsto.

Članice Evropske unije - Rumunija i Mađarska imaju 17 odsto odnosno 12 odsto takvih građana.

Među drugim zemljama u okruženju, u kojima je izvedeno istraživanje, Bugarska ima osam odsto onih koji su plaćali mito, dok je procenat građana koji su rekli da su učestvovali u korupciji najmanji u novopridošloj članici Hrvatskoj - svega četiri odsto, što je svrstava u u prvu grupu zemalja sa najmanjim procentom korupcije do pet odsto. U Srbiji je i dalje visoka percepcija korupcije i raste procenat građana koji su u poslednjih godinu dana davali mito, ali postoji određeni optimizam u pogledu mogućnosti suzbijanja korupcije.

Prema istraživanju, čak 55 odsto građana smatra da se nivo korupcije u poslednje dve godine veoma ili bar malo smanjio.

S druge strane, zabeležen je značajan porast procenta građana koji su davali mito u poslednjih godinu dana, kao i veliki broj slučajeva podmićivanja koji nisu prijavljeni.

Predstavnici "Transparentnosti Srbija" ocenili su da se taj paradoks može objasniti time da je utisak građana o opštem nivou korupcije zasnovan na činjenici da je u doba ispitivanja započeto nekoliko važnih istraga i da predstavlja više odraz nade u promenu stanja, nego odraz stvarne situacije.

Građani Srbije se nalazi na listi od 50 država koje smatraju da su političke partije najkorumpiranije, a za njima slede sudije, javni službenici i zdravstvene službe, dok nešto manji broj takvo mišljenje ima o policiji, parlamentu i obrazovnom sistemu.

Građani u Hrvatskoj smatraju da vlada nije uspešna u borbi protiv korupcije i da se korupcija pogoršala u poslednje dve godine.

Istraživanje javnog mnjenja pokazalo je da 34 odsto građana BiH smatra da se nivo korupcije u poslednje dve godine "mnogo povećao", 31 posto da se povećao "malo", a 27 posto da je ostao isti.

Takođe, 31 odsto građana BiH smatra da su institucije "izrazito neefikasne" u borbi protiv korupcije, 39 posto da su "neefikasne", a 23 posto se koleba po tom pitanju.

Stojiljković: Bez strukturalnih promena nema pomaka

Član odbora Agencije za borbu protiv korupcije Zoran Stojiljković izjavio je da su rezultati istraživanja o Stojiljković i dodao da je istraživanje koje je predstavila Transparetnost Srbija, a koje je korupciji, koje je danas predstavila Transparentnost Srbija, delimično ohrabrujući, ali da "bez strukturalnih promena nema pomaka".

"Imamo problem sa gotovo endemski raširenom korupcijom", rekao je Tanjugu sprovedeno u septembru prošle godine, jedno u nizu koje je rađeno vrlo ozbiljnom metodologijom.

  • Nema komentara.

Najnovije

Ostali članci
Pravni monitoring
Medijska pismenost
Korupcija u fokusu
izvestaj
Bolja Srbija
Lokalne samouprave
demolizam
ANEM kampanje

Anketa

Novi medijski zakoni

Koliko će novi medijski zakoni podstaći razvoj medijskog sektora?

Značajno

Donekle

Malo

Nimalo

Rezultati

Intranet login

Najnovije informacije o aktivnostima ANEMa

Prijavite se!

Unicef
Unicef
Bolja Srbija
Novinari

Rekonstrukcija i redizajn web sajta realizovani su zahvaljujući građanima SAD u okviru programa podrške medijima Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) koji implementira IREX.
Sadržaj web sajta je isključiva odgovornost ANEMa i ne predstavlja zvaničan stav USAID-a i IREX-a.

 

Takovska 9/16, 11 000 Beograd; Tel/fax: 011/32 25 852, 011/ 30 38 383, 011/ 30 38 384; E-mail: anem@anem.org.rs