03. 02. 2013

Korupcija u vojsci: mito vreba iz oružja

Beograd, 03.02.2013 (Vecernje novosti) - Istraživanje Transparensi internešenela pokazalo da je srpska vojska sklona korupciji. Zloupotreba u sistemu odbrane ima manje nego u drugim segmentima društva.

Srbija se, prema nalazima britanskog Transparensi internešenela, koji je ispitivao korupciju u sistemu odbrane u 82 zemlje sveta, našla u grupi država visokog rizika od ove društvene boljke.

Mada su uspostavljeni svi preduslovi za efikasnu civilnu kontrolu sektora odbrane, parlamentarni nadzor je mali, a aktivnost resornih odbora nedovoljna.

- Srbija je na sredini tabele sa ocenom D+, koja zapravo znači da je rizik od korupcije velik, da se čine napori da se on smanji, ali da se tome još ne pristupa na sistemski i sistematičan način - kaže Radomir Cvetković iz Beogradskog centra za bezbednosnu politiku, koji je bio partner britanskim istraživačima u projektu.

Najbolje kotirane su zemlje iz grupe A i njih ima najmanje - samo dve. U našoj grupi D+ je, od suseda, BiH, dok su ostalo mahom afričke zemlje. Ova grupa čini 18 odsto svih zemalja sa spiska. Ispred nas su Bugarska i Hrvatska, a iza nas Rusija i Kina. Najgore rangirane su zemlje Trećeg sveta u kojima besne nemiri.

Istraživanje je rađeno prošle godine, pa se svi podaci, praktično, odnose, na aktivnosti prethodne vlade. A spisak primedbi koje Transparensi internešenel ima na njihov rad je poduži. Recimo, formalno su budžeti odbrane dostupni javnosti, iako ne u detalje, ali je nadzor nad njima redak. Ministarstvo odbrane ima lovišta i nacionalne parkove za koje se veruje da godinama nisu bili predmet kontrole.

„Postoje dokazi o povremenim vezama organizovanog kriminala i njihovog osoblja," navodi se decidirano u izveštaju.

Istraživači, takođe, konstatuju da godišnje račune u sektoru bezbednosti, uključujući odbranu i tajne programe, kontroliše državni revizor, ali ti izveštaji nisu predmet skupštinske rasprave. U sistemu odbrane Srbije osam odsto budžeta odlazi na poverljive troškove, dok upravljanje i evidentiranje najrazličitijih materijalnih resursa kojima se raspolaže ostaje neuređeno.

Milan Mijalkovski, profesor na Fakultetu za bezbednost, kaže da je korupciji izložen svaki segment društva, pa i sistem odbrane. On, međutim, smatra da je ovih zloupotreba u oružanim snagama manje nego u drugom sferama.

- Više pokazatelja proteklih godina ukazivalo je na potrebu da se i sistem odbrane nađe pod lupom državnih organa i javnosti - kaže Mijalkovski. - Problem je, između ostalog, i što tela koja se bave otkrivanjem i sprečavanjem korupcije i civilnom kontrolom vojske nemaju dovoljno stručnih i profesionalnih ljudi.Profesor napominje da bi bilo dobro i da skupštinski Odbor za odbranu formira tela, sastavljena od stručnjaka za pojedine oblasti, koji nisu političari, i koji bi se bavili svim aktuelnim pitanjima sistema odbrane.

Visok rizik od korupcije u vojnom sektoru vojni analitičar i istoričar Bojan Dimitrijević objašnjava velikim svotama koje se obrću u namenskoj industriji i nabavkama opreme. On kaže da u tom pogledu nismo izuzetak, jer su afere potresale i većinu država u regionu i Evropi.

- Rizik od korupcije raste sa siromaštvom, posebno ako je veliki novac u igri - kaže Dimitrijević. - Da će neko u takvim uslovima pre primiti mito računaju i proizvođači opreme, koji čak kalkulišu procenat za korupciju. Takvim pojavama trebalo bi da se suprotstave državni organi u kojima bi sedeli kompetentni ljudi, koji ne zavise od promene vlasti.

 

 

  • Nema komentara.

Najnovije

Ostali članci
Pravni monitoring
Medijska pismenost
Korupcija u fokusu
izvestaj
Bolja Srbija
Lokalne samouprave
demolizam
ANEM kampanje

Anketa

Novi medijski zakoni

Koliko će novi medijski zakoni podstaći razvoj medijskog sektora?

Značajno

Donekle

Malo

Nimalo

Rezultati

Intranet login

Najnovije informacije o aktivnostima ANEMa

Prijavite se!

Unicef
Unicef
Bolja Srbija
Novinari

Rekonstrukcija i redizajn web sajta realizovani su zahvaljujući građanima SAD u okviru programa podrške medijima Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) koji implementira IREX.
Sadržaj web sajta je isključiva odgovornost ANEMa i ne predstavlja zvaničan stav USAID-a i IREX-a.

 

Takovska 9/16, 11 000 Beograd; Tel/fax: 011/32 25 852, 011/ 30 38 383, 011/ 30 38 384; E-mail: anem@anem.org.rs