Home  /  Medijska scena  /  U fokusu

09. 06. 2011

NE ŽELIMO DA SE PONOVE DEVEDESETE

Slobodan Marković, predsednik Upravnog odbora Radio-televizije Srbije

Beograd, 09.06.2011. (Danas) - Deo javnosti Radio-televiziju Srbiju i danas doživljava kao isti onaj RTS iz devedesetih godina. Zbog toga smo morali da uputimo izvinjenje građanima zbog izveštavanja tih godina da bi javnost uvidela da u novoizabranom Upravnom odboru sedi postavka koja iskreno želi da se takve stvari više ne ponove, već da stvori novi put kojim će ići javni servis - ističe za Danas Slobodan Marković, predsednik UO RTS.

On dodaje da je važno da se odrede prema onome što se dogodilo devedesetih godina i da to nije kritika napora i postignuća koji su ostvareni od 2000. do danas, a koji su preobrazili RTS u velikoj meri u javni servis, „nego osećanje da moramo prethodno vrednosno da se odredimo prema onome što je bilo ranije ako želimo da radimo na poštovanju Zakona o radiodifuziji, koji predviđa promociju demokratskih vrednosti i poštovanja ljudskih prava".

Kakav efekat ste očekivali u javnosti nakon ovog izvinjenja?

- Želimo da naglasimo da javni servis ima važnu društvenu ulogu. Danas kada se kaže javni servis, prva, a često i jedina, asocijacija je informativni program, ali javni servis ima i kulturnu i društvenu ulogu, pa je samim tim kulturni i naučno-obrazovni program od izuzetnog značaja. Mi kao UO treba da damo pravce strategije javnog servisa, a to znači da pružimo mogućnost građanima da budu informisani o naučnim tokovima, da imaju obrazovni program koji će doprineti podizanju obrazovnog nivoa stanovništva, da imaju program koji će obnoviti one vrednosti koje su dovedene u pitanje devedesetih.

Kako ocenjujete dosadašnji rad RTS-a? Šta je to što treba promeniti u programskom smislu i u načinu funkcionisanja?

- U sadašnjim ekonomskim uslovima rad RTS-a je bio uspešan. Istovremeno, u analizi Republičke radiodifuzne agencije (RRA) uočljivo je da nedostaju sadržaji iz oblasti kulture, obrazovanja i nauke, pa ćemo insistirati da se zastupljenost ovih programa poveća. Javni servis trenutno nije u sjajnom finansijskom stanju. Značajan deo građana ne plaća pretplatu. Deo obveznika TV pretplate objektivno i nema sredstava da je plati, a deo ne želi da plaća. U prethodnom periodu nije dovoljno pokušavano da se građanima objasni šta je javni servis i kakva je njegova društvena uloga. Vrednosti, kulturna stremljenja i nivo opšte informisanosti u značajnoj meri zavise od načina rada javnog servisa.

Mislite li da u narednih pet godina, koliko vam traje mandat, možete da promenite negativnu sliku RTS-a u javnosti?

- Naše društvo je podeljeno i vrednosno i politički. Ko god da je na čelu javnog servisa nije realno očekivati da to može da prevaziđe. Važno je napomenuti i to da UO samo usmerava rad javnog servisa, a izvršne odluke donosi direktor koji samim tim ima najveću odgovornost i zaslugu za rad javnog servisa. Ono na čemu je važno istrajavati jeste objašnjavanje da su sadržaji koji su do sada zanemareni, sadržaji od društvenog značaja, i da su važni za sve građane. Problem javnog servisa je velika zastupljenost komercijalnih programa i u trenutku kada se veliki deo budžeta puni od takvih programa onda ste u jednoj vrsti nemoguće jednačine. Ako smanjite komercijalne programe, smanjili ste i izvor prihoda, a nemate odakle da ih nadomestite.

Sem prošlosti, šta mislite da su još uzroci toga što javnost oseća neku vrstu odbojnosti prema RTS-u?
- Ima više razloga. Veliki deo građana ne razume, na primer, zašto plaća dve pretplate - za kablovsku televiziju i za javni servis. Ne shvataju ulogu javnog servisa, a i javni servis ne vrši u potpunosti onu misiju koju treba da vrši. Drugo, time što ima komercijalne sadržaje ušao je u arenu s ostalim komercijalnim televizijama koje onda imaju interes da RTS istisnu, jer im oduzima deo tržišta.

Istraga o prekršajima RTS

U godišnjoj analizi RRA zabeležen je veliki broj prekršaja RTS-a, kao što su kršenja Zakona o oglašavanju i nepoštovanje obaveze o nezavisnim produkcijama. Šta planirate da radite po tom pitanju?

- Novoizabrani UO će sarađivati blisko sa RRA i dogovoreno je da na mesečnom nivou stižu izveštaji o kršenju Zakona o oglašavanju. Insistiraćemo da se prvo istraži kako je došlo do tih prekršaja i da li su sve prijave opravdane, a tamo gde su opravdane insistiraćemo da se ta praksa momentalno prekine. Što se tiče nezavisnih produkcija, moraćemo da imamo posebnu sednicu upravnog odbora koja će se time baviti.

  • Nema komentara.

Najnovije

Ostali članci
Pravni monitoring
Medijska pismenost
Korupcija u fokusu
izvestaj
Bolja Srbija
Lokalne samouprave
demolizam
ANEM kampanje

Anketa

Novi medijski zakoni

Koliko će novi medijski zakoni podstaći razvoj medijskog sektora?

Značajno

Donekle

Malo

Nimalo

Rezultati

Intranet login

Najnovije informacije o aktivnostima ANEMa

Prijavite se!

Unicef
Unicef
Bolja Srbija
Novinari

Rekonstrukcija i redizajn web sajta realizovani su zahvaljujući građanima SAD u okviru programa podrške medijima Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) koji implementira IREX.
Sadržaj web sajta je isključiva odgovornost ANEMa i ne predstavlja zvaničan stav USAID-a i IREX-a.

 

Takovska 9/16, 11 000 Beograd; Tel/fax: 011/32 25 852, 011/ 30 38 383, 011/ 30 38 384; E-mail: anem@anem.org.rs