Home  /  Medijska scena  /  U fokusu

17. 01. 2015

Koliko košta digitalizcija

17.1.2015. (Dnevnik; autor: Ivana Vujanov) - Javno preduzeće „Emisiona tehnika i veze" u decembru prošle godine objavilo je cenovnik usluga vezanih za emitovanje u digitalnoj zemaljskoj mreži Srbije.

Sastavni deo ovog spisa, osim usluga digitalnog prenosa, jesu i usluge emitovanja televizijskog programa u digitalnoj i analognoj tehnologiji, kao i usluge emitovanja radijskih programa u analognoj tehnologiji, usluge podataka, usluge smeštaja opreme u i na objektima JP Emisiona tehnika i veze, uz komercijalne usluge na Avapskom tornju.

Iza ove dugačke i komplikovane rečenice nalazi se cenovnik za televizije koje s analogne treba da pređu na digitalno emitovanje programa.

Cene se razlikuju u zavisnosti od toga da li je u pitanju nacionalni ili lokalni emiter, kao i od toga koja je zona raspodele u pitanju, odnosno o kojem se multipleksu radi. Tako je u prvom multipleksu, za nacionalne emitere, najskuplja zona Avala, odnosno područje oko Beograda, gde usluge emitovanja u standardnoj definiciji mesečno koštaju 1,75 miliona dinara, a za visoku definiciju 4,37 miliona.


Nešto jeftiniji je Crveni čot, sa 800 hiljada, odnosno dva miliona mesečno, a na trećem mestu je Jastrebac sa blizu 700 hiljada za standardnu TV, odnosno 1,73 miliona za HDTV.

Za regionalne i lokalne emitere, odnosno multipleks dva i tri, cena je niža, uz korektivni faktor od 0,2 odsto, što znači da će plaćati dvadeset posto predviđene cene najmanje do 1. jula 2017. godine.

Za zainteresovane, tu su i popusti: deset posto za dva ili više kanala standardne definicije i 20 posto za HDTV. Cena je manja i u slučaju avansnog plaćanja ili ugovora na pet i deset godina, kao i u zavisnosti od toga na koliko su lokacija instalirani uređaji korisnika. Radio amateri, neprofitne organizacije, MUP, Vojska RS, BIA i organi državne uprave plaćaće samo osnovne troškove, a popusti, ako ih ima više, sabiraju se.

Prvi pogled na novi cenovnik kazuje nam da će, kad se planirana digitalizacija okonča, nastati prva trijaža u pretrpanom informativnom TV nebu.

Ako se pravilnik bude primenjivao i našao način da televizije i radio stanice redovno plaćaju za ove dozvole, male su šanse za opstanak lokalnih komercijalnih televizija. Situacija će se dodatno iskristalisati 2017, kada je predviđeno ukidanje ovih popusta, ali će možda i cenovnik biti drugačiji.


Kako je digitalizacijom smanjena šansa da se televizije, poput sadašnjih radio stanica, odmetnu u pirate. postoji mogućnost da ispunimo predviđanje Evropske unije koja je davno rekla da je na ovom prostoru dovoljan jedan nacionalni i dva komercijalna emitera, i tako se vratimo na nivo iz npe devedesetih, ali uz drugi kvalitet. TV Hepi i Palma, čuvajte se!

  • Nema komentara.

Najnovije

Ostali članci
Pravni monitoring
Medijska pismenost
Korupcija u fokusu
izvestaj
Bolja Srbija
Lokalne samouprave
demolizam
ANEM kampanje

Anketa

Novi medijski zakoni

Koliko će novi medijski zakoni podstaći razvoj medijskog sektora?

Značajno

Donekle

Malo

Nimalo

Rezultati

Intranet login

Najnovije informacije o aktivnostima ANEMa

Prijavite se!

Unicef
Unicef
Bolja Srbija
Novinari

Rekonstrukcija i redizajn web sajta realizovani su zahvaljujući građanima SAD u okviru programa podrške medijima Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) koji implementira IREX.
Sadržaj web sajta je isključiva odgovornost ANEMa i ne predstavlja zvaničan stav USAID-a i IREX-a.

 

Takovska 9/16, 11 000 Beograd; Tel/fax: 011/32 25 852, 011/ 30 38 383, 011/ 30 38 384; E-mail: anem@anem.org.rs