Home  /  Medijska scena  /  U fokusu

05. 04. 2006

Srbija: za usklađivanje sa evropskim standardima neophodne dalje medijske reforme

U oblasti radiodifuzije, od suštinske je važnosti da se uspostavi potpuno nezavisno nadzorno telo sposobno da preduzme sve svoje obaveze, da se u skladu sa zakonskom procedurom postave novo rukovodstvo i upravna tela bivšeg državnog radio-difuznog preduzeća, RTS, kao i da se obezbedi primena pravnog okvira za komercijalna radiodifuzna preduzeća. Ovo su neki od najvažnijih zaključaka izveštaja za Srbiju u okviru istraživačkog projekta „Televizija u Evropi: regulativa, politika i nezavisnost“, koji je predstavljen danas u Beogradu. Izveštaj o Srbiji je izradila profesorka Snježana Milivojević, a proizveo i objavio Institut za otvoreno društvo (OSI) u Budimpešti. U zaključku izveštaja se pozivaju Skupština i Vlada Republike Srbije da prevaziđu trenutne nejasnoće u zakonima i propisima, kao i da se odreknu dosadašnje proizvoljnosti u medijskoj politici i zakonodavstvu kako bi se omogućio razvoj i primena nove radiodifuzne politike u skladu sa evropskim standardima. U Srbiji je u poslednjih pet godina usvojen paket zakona o medijima, uključujući Zakon o radiodifuziji 2002. godine. Ovim zakonom utvrđeni su postupak za izdavanje dozvola za emitovanje i zakonske obaveze radiodifuznih preduzeća, i uspostavljena je Republička radiodifuzna agencija kao glavno nadzorno telo. Međutim, narušavanje postupka izbora članova Saveta agencije od strane Skupštine i kasniji politički sporovi u vezi sa tim, osporili su legalnost izbora članova i rada saveta. Postavljanje članova Saveta završeno je tek u maju 2005. godine nakon zakonskih promena koje su potkopale njegovu autonomiju. Dodatnim krugom amandmana na Zakon o radiodifuziji, avgusta 2005. godine, dodatno je oslabljena nezavisnost Agencije u odnosu na političku vlast. Državno radiodifuzno preduzeće, Radio televizija Srbije (RTS), posluje u zakonskoj praznini od februara 2003. godine kada je istekao provobitno postavljeni rok za preobražaj u javni radiodifuzni servis. Ovaj rok je naknadno produžen do aprila 2006. godine, ali je istovremenom odlukom dozvoljeno naplaćivanje pretplate od decembra 2005. godine – pre nego što je RTS postao javni radiodifuzni servis. Opstaje politička kontrola nad ovim radiodifuznim preduzećem. Vlada je prenebregla Zakon o radiodifuziji i postavila novog Generalnog direktora RTS-a 2004. godine izražavajući nezadovoljstvo radom informativnog programa. Vlada je iskoristila ostavku Upravnog odbora RTS-a, koja je potom usledila, kako bi zadržala RTS institucionalno u statusu državnog radiodifuznog preduzeća. Oblast komercijalne radiodifuzije još je anarhičan sa više od 200 emitera televizijskog programa u 2005. godini. Ovakvo stanje odražava pravni haos i subjektivnost procesa izdavanja dozvola pre nego zdravu konkurenciju na tržištu. Srpsko tržište reklamiranja očigledno nije sposobno da održi toliki broj operatera, a ne postoji uvid u stvarne izvore finansiranja. Tokom autoritarnog razdoblja 90-tih godina, nekoliko radiodifuznih preduzeća je uspelo da zauzme vodeće pozicije koristeći zaštitu nedemokratskih vlasti. Zbog zakonskih praznina i nedostatka medijske politike, ove medijske imperije sada osiguravaju svoje pozicije na tržištu i ukoliko se za njih ne uspostave jasna pravila biće u poziciji da ojačaju svoju nadmoć. Privatna radiodifuzna preduzeća su u više navrata ispoljila sklonost da izveštavaju u korist političkih i ekonomskih interesa njihovih vlasnika, što je u suprotnosti sa osnovnim evropskim demokratskim standardima. Izveštaj Instituta za otvoreno društvo sadrži 17 preporuka koje su upućene Vladi, nadzornim telima, radiofuznim preduzećima i medijima, a čije je ispunjavanje neophodno da bi Srbija napredovala u procesu jačanja demokratije i priprema za članstvo u Evropskoj uniji. Ovaj izveštaj je deo serije posmatračkih izveštaja Televizija u Evropi: regulativa, politika i nezavisnost. Izveštaje su zajedno pripremili Program Instituta za otvoreno društvo za nadgledanje i podršku pristupa Evropskoj Uniji (EU Monitoring and Advocacy Program, EUMAP) i Program Instituta za otvoreno društvo za medije (Network Media Program, NMP). Svi izveštaji su dostupni na adresi http://www.eumap.org. Izveštaj o Srbiji izradila je Snježana Milivojević, profesorka Fakulteta političkih nauka, Univerziteta u Beogradu, u saradnji sa beogradskim Medija centrom.

  • Nema komentara.

Najnovije

Ostali članci
Pravni monitoring
Medijska pismenost
Korupcija u fokusu
izvestaj
Bolja Srbija
Lokalne samouprave
demolizam
ANEM kampanje

Anketa

Novi medijski zakoni

Koliko će novi medijski zakoni podstaći razvoj medijskog sektora?

Značajno

Donekle

Malo

Nimalo

Rezultati

Intranet login

Najnovije informacije o aktivnostima ANEMa

Prijavite se!

Unicef
Unicef
Bolja Srbija
Novinari

Rekonstrukcija i redizajn web sajta realizovani su zahvaljujući građanima SAD u okviru programa podrške medijima Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) koji implementira IREX.
Sadržaj web sajta je isključiva odgovornost ANEMa i ne predstavlja zvaničan stav USAID-a i IREX-a.

 

Takovska 9/16, 11 000 Beograd; Tel/fax: 011/32 25 852, 011/ 30 38 383, 011/ 30 38 384; E-mail: anem@anem.org.rs