25. 04. 2002

Panel diskusija o položaju medija u Srbiji

BEOGRAD, 25.4.2002 - "Nakon demokratskih promena u našoj zemlji novinari mnogo lakše dišu, ali su pretnje i elegantni politički pritisci i dalje prisutni. U vreme bivšeg režima, nezavisni mediji imali su Miloševića kao fiksaciju i ulagali su sve snage da ostvare demokratske ciljeve. Ključni problemi sa kojima se domaći novinari danas suočavaju su egzistencijalne prirode, pa pokušavamo da animiramo donatore kako bismo formirali neku vrstu penzionog fonda", izjavila je Milica Lučić - Čavić, predsednik NUNS-a, na jučerašnjoj panel diskusiji u okviru projekta "Journalist network program", obraćajući se grupi nemačkih novinara koji su doputovali u Beograd interesujući se za položaj medija u Srbiji. Gordana Suša, urednik nezavisne televizijske produkcije "Vin", podsetila je da je NUNS sa predstavnicima tadašnje opozicije pre više od dve godine potpisao konvenciju kojom su se političari obavezali da će poštovati slobodu medija, ali da se danas, kako je rekla, "na najmoćnije medije vrše direktni pritisci". Suša je kazala da i u medijima postoji izvesna unutrašnja cenzura. Po njenim rečima, u Srbiji je, takođe, "uočljiva tendencija jačanja etnocentrističkih snaga". "Oni koji su bili bliski Miloševicu, ponovo izlaze na scenu i nameću se kao relevantan faktor - dodala je Suša. Podsetivši da još nisu otkriveni nalogodavci i ubice novinara Slavka Ćuruvije i Milana Pantića, urednik novinske agencije Beta Dragan Janjić kazao je da je, u saradnji sa MUP-om, Komisija za zaštitu novinara pri NUNS-u intervenisala u više od pedeset slučajeva pretnji ljudima iz medija. "U bivšem režimu kriminalne grupe su bile pod kontrolom vlasti, a danas su se te grupe osamostalile i postale bezobzirne u zaštiti svojih privilegija", ocenio je Janjić. On je konstatovao da je jedan od glavnih ograničavajućih faktora za poboljšanje položaja medija "opšta beda", i naveo primer agencije Beta koja je, iako prodaje servis vesti svim medijima na prostoru SRJ, u teškoj materijalnoj situaciji. "Oglasni prostor je jeftin, novine su jeftine, i to ograničava prostor za rad. Istraživačko novinarstvo je, upravo zbog toga što je najskuplje, i otišlo u drugi plan", rekao je Janjić. Glavni i odgovorni urednik RTV B92 Aleksandar Timofejev naglasio je da ova medijska kuća, kao jedna od retkih koja se bavi pitanjem ratnih zločina, "trpi velike pritiske, kako gledalaca i slušalaca, tako i ljudi iz bivše vlasti". Međutim, dodao je Timofejev, primetno je da negativne reakcije građana vremenom gube na intenzitetu. Nebojša Spajić, glavni i odgovorni urednik Radija 202, naveo je da ova radio stanica, kao deo sistema RTS-a, nema interes da ubira prihode na osnovu reklama jer "sav novac odlazi na zajednički račun koji je rupa bez dna". Spajić je kritikovao centralizovani sistem RTS-a, i ocenio da su u Srbiji retki mediji koji poštuju etičke norme. Gosti iz Nemačke, novinari "Špigla", "Berliner zajtunga", "Šterna", "Tages cajtunga" i drugih medija naglasili su da je ekonomska situacija u njihovim medijima daleko bolja, ali da se i sami suočavaju sa određenim pritiscima predstavnika političkih partija, te ekonomskim pritiscima koji postaju sve jači. Po rečima Marion Kaske, novinarke "Špigla", nemački mediji su se tokom intervencije NATO-a 1999. godine poneli neprofesionalno jer su, kako je kazala, emitovali izveštaje NATO-a bez kritičkog komentara. Ovu panel diskusiju u beogradskom Medija centru organizovali su Fondacija "Fridrih Ebert", NUNS i ANEM.