Home  /  Medijska scena  /  Region i svet

13. 05. 2015

Rumunija pomaže Ukrajini u borbi s ruskim hakerima

13.5.2015. (AP/EurActiv.rs) - Ukrajina je u sajber ratu sa Rusijom dobila glavnog saveznika - Rumuniju, zemlju koja je uspela da svoje probleme sa hakerskim napadima pretvori u prednost. Rumunija, istočnoevropska država poznatija po ekonomskoj konfuziji nego po tehnološkom napretku, postala je jedan od vodećih boraca u Evropi protiv hakera. Za to su zaslužna vlastita iskustva iz borbe protiv odmetnika na internetu, ali i nasleđe iz režima komunističkog diktatora Nikolaja Čaušeska u vidu odličnog kompjuterskog znanja. Rumunski sajber detektivi toliko su dobri da je NATO izabrao Bukurešt da brani Ukrajinu od ruske digitalne špijunaže.

 

Rumunski stručnjaci poslati su da prate sajber bezbednost državnih institucija u Kijevu i obučavaju ukrajinske eksperte za IT.

U Kijevu tvrde da ruska Savezna služba bezbednosti koordiniše napade na vladine službe u sklopu "posredničkog" (proxy) rata protiv ukrajinske vlade u uslovima borbe ukrajinskih snaga i proruskih pobunjenika na istoku zemlje.

Ukrajinski operativci za bezbednost kažu da su uz rumunsku pomoć sprečili širenje softvera koji je napravljen da onesposobi vladinu kompjutersku mrežu i pokrade obaveštajne podatke.

Na samitu NATO 2014. u Velsu američki predsednik Barak Obama i drugi lideri odlučili su da se napravi pet fondova ili programa koje će finansirati članice NATO kako bi se pomoglo Ukrajini da reformiše i modernizuje odbrambene kapacitete. Jedan od njih je za sajber odbranu i u sklopu je pomoći modernizaciji ukrajinske vojske.

Rumunija dobrovoljno vodi Fond za sajber odbranu Ukrajine i za poslove borbe protiv hakerskih napada zadužila je državno preduzeće Rasirom. NATO napominje da Rasirom, koji brine za sajber bezbednost rumunskih državnih institucija, ima "bogato iskustvo u sajber odbrani".

"Nastojimo da budemo regionalni lider", rekao je nedavno rumunski premijer Viktor Ponta predstavnicima stranih medija.

"Zato je NATO zadužio Rumuniju za sajber bezbednost Ukrajine i sprečavanje sajber ratovanja", dodao je Ponta.

Na otvaranju regionalne konferencije o sajber bezbednosti u Bukureštu, koja se održava od 11. do 13. maja, zamenik američkog sekretara za trgovinu Brus Endrjus (Bruce Andrews) pohvalio je rumunsku kompaniju Bitdifender (Bitdefender) što je napravila "Bitdifender boks" (box), jedan od prvih bezbednosnih proizvoda (antivirus program) napravljen specijalno za kućne mreže.

Ukrajina nije imala pravo glasa kada se odlučivalo koja će joj članica NATO pomoći oko sajber bezbednosti. Međutim, ta zemlja od 2013. sarađuje sa Rumunijom u borbi protiv hakera, finansijskih prevara na internetu, dečije pornografije i DDoS napada čiji je cilj da se vebsajt preplavi sadržajima i onemogući.

I Europol ukazuje na pozitivan primer rumunske sajber bezbdednosti. Prvi čovek Evropske policijske agencije Ron Vajnrajt (Ron Wainright) rekao je da su 20% Europolovih stručnjaka za sajber odbranu rumunski sajber detektivi.

"Stručnost koju pokazuju rumunski eksperti u savkodnevnoj borbi protiv sajber pretnji je izvanredna", istakao je Vajnrajt tokom nedavne posete Bukureštu.

Značaj iskustva

To što je Rumunija danas lider na sajber polju, delom je rezultat brojnih, velikih napada rumunskih hakera u SAD 2011. Te godine rumunski sajber kriminalci ukrali su sa računa u SAD milijardu dolara a nezaposleni rumunski vozač taksija koji je sebe nazvao Gučifer hakovao je imejlove bivšeg američkog državnog sekretara Kolina Pauela (Colin Powell) i bivšeg predsednika SAD Džordža Buša (George W. Bush). Gučifer, odnosno Marčel (Marcel) Lehel Lazar, došao je do privatnih slika iz porodičnog albuma Bušovih i objavio ih.

To narušavanje bezbednosti toliko je uznemirilo Vašington da je FBI pokrenuo program obuke 600 rumunskih policajaca za borbu protiv sajber kriminala.

Rumunska policija dobro radi i pre mesec dana otkrila je grupu sajber kriminalca i uhapsila 25 Rumuna.

Direktorat za istrage organizovanog kriminala i terorizma saopštio je da je između februara i decembra 2013. grupa od 52 Rumuna i stranih državljana podigla u 34.000 nelegalnih transakcija u 24 zemlje više od 15 miliona evra.

Na meti sajber kriminalaca su banke u Portoriku i Omanu. Rumunska policija kaže da kriminalna grupa razbija IT zaštitu kako bi se domogla podataka o korporativnim klijentima koje koristi za lažne kreditne kartice.

Rumunska tradicija dobrih kompjuterskih veština datira još iz doba komunizma, kada je Čaušesku odlučio da za prioritet u obrazovanju na vodećim univerzitetima postavi inženjerstvo i matematiku.

U Rumuniji sada posluju Majkrosoft (Microsoft), Gugl (Google) i Orakl (Oracle) i u IT industriji radi 93.000 ljudi. Svake godine, prema podacima udurženja rumunske softverske industrije, 6.500 Rumuna završi fakultete iz oblasti IT industrije.

Rumuni sa kompjuterskim veštinama uspešni su i u inostranstvu. Tako Gabrijel Marku (Gabriel Marcu) radi u Eplu (Apple) od 1996. gde je naučni savetnik odgovoran za kalibriranje boje u Eplovim proizvodima.

Drugi dobar primer je Razvan Olosu, bivši direktor Nokije Nemačka. On je 2008. osnovao Novero, kompaniju koja pravi telematiks proizvode za automobilsku industriju. Tu kompaniju je vodio do 2013.

Eksperti kažu da je ključ rumunskog uspeha u učenju IT veština od malih nogu.

"Fakulteti nam daju stručnjake koje velike kompanije traže", rekao je direktor Rasiroma Aurelijan Tolesku (Aurelian Tolescu).

 

  • Nema komentara.

Najnovije

Ostali članci
Pravni monitoring
Medijska pismenost
Korupcija u fokusu
izvestaj
Bolja Srbija
Lokalne samouprave
demolizam
ANEM kampanje

Anketa

Novi medijski zakoni

Koliko će novi medijski zakoni podstaći razvoj medijskog sektora?

Značajno

Donekle

Malo

Nimalo

Rezultati

Intranet login

Najnovije informacije o aktivnostima ANEMa

Prijavite se!

Unicef
Unicef
Bolja Srbija
Novinari

Rekonstrukcija i redizajn web sajta realizovani su zahvaljujući građanima SAD u okviru programa podrške medijima Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) koji implementira IREX.
Sadržaj web sajta je isključiva odgovornost ANEMa i ne predstavlja zvaničan stav USAID-a i IREX-a.

 

Takovska 9/16, 11 000 Beograd; Tel/fax: 011/32 25 852, 011/ 30 38 383, 011/ 30 38 384; E-mail: anem@anem.org.rs