01. 11. 2004

Novo na Media Online

www.mediaonline.ba

STAMPANI MEDIJI U BIH - RODITELJSKA PAZNJA!
Autor: Hamza Baksic

Gotovo sve sto roditelji ne zele cuti od djece, u ime nekog kucnog odgoja, djeca mogu naci u stampi. Nacin na koji ne treba oslovljavati sagovornika, nacin na koji se razgovorom ne moze doci do cilja, djeca takodjer mogu nauciti u stampi. Da li je stoga na naslovnicama, uz cijenu, potrebno stampati upozorenje kakvo ide ispred filmova sa scenama nasilja ili seksualnog dijaloga: 'Roditeljska paznja'?

ELEKTRONSKI MEDIJI U BUGARSKOJ – PREDVIDJANJE SADAŠNJOSTI
Autor: Alexander Boytchev

Bugarski gradjanin voli da gleda TV. Prema rezultatima ankete koju je sproveo Nacionalni statisticki institut Bugarske (NSI), skoro polovina svih domacinstava u zemlji ima kablovsku televiziju, što je otprilike tri miliona ljudi (koju im pruža više od 800 provajdera), dok TV prijemnik posjeduje oko 93 posto domacinstava. Raznolikost programa i emisija je rezultat dobro poznatih i dokazanih mehanizama i modela sa zapada, s tom malom razlikom da se oni u Bugarskoj emituju nekoliko godina nakon originala.

JEZIK MRZNJE U ELEKTRONSKIM MEDIJIMA U PREDIZBORNIM KAMPANJAMA U SRBIJI
Autor: Dubravka Valic-Nedeljkovic

Ma koliko su se zakonodavci, cehovska novinarska udruzenja, medjunarodne organizacije, nevladin sektor, eksperti, media monitori trudili da smisle pravila i mehanizme koji bi osigurali njihovo primenjivanje u medijskoj praksi, sve visepartijske predizborne kampanje u Srbiji do sada prezentovane u sredstvima javnog informisanja sadrzale su jezik mrznje - katkad otvoreno, a cesce prikriveno.

KAKO SE U BIH PRIMJENJUJE NOVI ZAKON O ZAŠTITI OD KLEVETE: NOVINARE TUŽE POLITIČARI ALI I – NOVINARI!
Autor: Mehmed Halilovic

Istina je da veliki broj tužbi protiv novinara i medija za klevetu, kao i veliki odštetni zahtjevi, mogu biti ograničavajući faktor za medijske slobode, ali one su, s druge strane, jednako pokazatelj prilično masovnog ugrožavanja, pa i kršenja, ljudskih prava u medijima! Mediji krše ljudska prava jer u stvari - krše vlastiti etički kodeks. Prema jednom monitoringu Vijeća za šampu, najviše prekršaja Kodeksa za štampu u novinama nalazi se u tzv. crnim hronikama, potom u rubrikama u kojima se vlastita mišljenja poturaju kao činjenice, potom jednostranim prikazima kontroverznih tema, uskraćivanjem prava na odgovor...

ZAKON O KLEVETI: LICEMJERJE MINISTARSKE ZASTITE
Autor: Stojan Obradovic

Hrvatska je u vrhu tranzicijskih zemalja po broju sudskih sporova protiv novinara i medija kojima se traze novcane nadoknade zbog raznih kleveta i uvreda odnosno nanosenja tzv. dusevnih boli ostecenima (medju kojima su nazalost vrlo cesto razni politicki i javni mocnici). Broj takvih sporova presao je tisucu a ukupni odstetni zahtjevi broje se na milijune eura.

Tragom hrvatskog zahtjeva za rekonstrukcijom javnog RTV sistema:
NEZADOVOLJSTVO DRŽAVOM
(Radenko Udovičić)

Krajem jula bosansku političku i medijsku javnost uzburkao je zahtjev poslanika Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), najjače hrvatske stranke u BiH, i njenog koalicionog partnera Hrvatskih demokršćana, da se javni RTV servis raspodjeli na tri kanala - na bosanskom, srpskom i hrvatskom jeziku. Zahtjev HDZ-a ne bi trebao nimalo da čudi i on je samo rezultat dugog nezadovoljsta gotovo svih hrvatskih političkih partija, kao i same katoličke crkve, uređenjem Bosne i Hercegovine.

KAD PJEVACICA POSTANE PORNO ZVIJEZDA, A NOGOMETNI TRENER NOVINAR:
OSUDA PORNOGRAFIJE NA WEB-U I TOLERIRANJE PROSTITUCIJE NA TV-U
Autor: Goran Vezic

Za nogometne trenere potrebno je formalno obrazovanje i licenca, a za biti novinarom - ili se barem tako nazivati - licenca nije potrebna. Svatko se moze samoproglasiti novinarom pa tako i Ciro Blazevic koji zbivanja u Portugalu komentira za Novu TV, privatnu televizijsku stanicu

INTERNET PREZENTACIJA MEDIJA U SRBIJI:
VISE ZA INTELEKTUALNU ELITU NEGO ZA DIJASPORU
Autor: Zoran Stanojevic

U Srbiji i Crnoj Gori, narocito posle pada Milosevicevog rezima, ne postoji gusenje medijskih sloboda koje bi se kompenzovalo na internetu. Stavise, proces je gotovo obrnut. Mediji u Srbiji spremni su da objave i ono sto se inace moze pronaci iskljucivo na mrezi i to na sumnjivo registrovanim adresama.

TRAGOM IZVJEŠTAJA PRIVREMENOG KOMESARA ZA MEDIJE NA KOSOVU:
ZLOUPOTREBA CINEMA VERITE U TV NOVINARSTVU

Tragicni dogadaji na Kosovu od sredine marta ove godine ponovo su stavili u fokus sramnu ulogu medija na ovim prostorima, u ovom slucaju stigma je prvenstveno na elektronskim medijima na albanskom jeziku, sa sjedištem u Prištini.

O STRATEGIJI RADIO DIFUZIJE: RASPODJELA FREKVENCIJA NAJAVILA MEDIJSKU OLUJU
Autor: Velizar Sredanović

Da teret medijskih reformi u Crnoj Gori neće potopiti isključivo neka privatna elektronska glasila jasno je svima koji pažljivo prate medijsku scenu. Ne manje su ugroženi i republički i lokalni javni servisi. Radio Televizija Crne Gore grca u dugovima a hiljadu uposlenih primilo je samo dvije plate u ovoj godini i pored evidentnih programskih pomaka ka javnom servisu.

KAKO SU NOVINE U SRBIJI IZVESTILE O JEDNOM DOGAĐAJU: BERETKE NA 100 NAČINA
Autor: Vladan Radosavljević

Pojava rasformirane policijske jedinice u javnosti Srbije za neke je senzacija, a za druge se nije ni dogodila. Od naslovne strane do ćutanja o svemu. Uz uvažavanje činjenice da je u srpskim medijima mnogo neprofesionalizma, ova stvar ne može biti slučajna...

INTERNET SA LJUDSKIM LIKOM - ZAJEDNIČKA ODGOVORNOST: GLOBALAN ETIČKI KODEKS ONLINE NOVINARSTVA
Autor: Dušan Babić

U ovom informacijskom dobu svako može obavljati funkciju novinara. World Wide Web omogućava svakom, bilo gdje i blagovremeno da plasira informaciju, komentar, mišljenje, sliku, etc., što je dostupno gotovo istovremeno u cijelom svijetu. Ali, to takodje znači mogućnost plasiranja jezika mržnje. Ako je to tako, onda moramo voditi računa - ko se zove novinarom? A tu je upravo etički kodeks ključni parametar.

IGRE OKO JAVNOG SERVISA
Autor: Velizar Sredanovic

Jedan od najvaznijih simbola i stubova crnogorske drzave, Radio Televizija Crne Gore je poslije godinu i po rada u ambijentu seta novih medijskih zakona na ivici finansijskog ambisa. Stabilan izvor finasiranja RTCG kao preduslov nezavisnosti javnog servisa jos nije profunkcionisao. U igri oko javnog servisa su politicke partije, drzava, nevladin sektor, medjunarodna zajednica...

Bosna i Hercegovina:
DIO BALKANA U FRANCUSKOJ ŠTAMPI - NEREDOVNO I SELEKTIVNO, DIVERGENTNE OPTIKE…

Nadnaslov podrazumijeva tri središnje države bivše Jugoslavije - Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i SR Jugoslaviju, odnosno odskora Srbiju i Crnu Goru, kako su medijski pokrivane i tretirane u tri vodeca francuska dnevna lista - Le Mond, Le Figaro i Liberation - u periodu od juna do decembra prošle godine. Analiza, sublimisana u naslovu, ne pretenduje na cjelovitost, vec predstavlja pokušaj ukazivanja na refleksije dogadjanja na ovim prostorima u monitorisanim listovima, bez sugerisanja njihove ukupne uredjivacke orijentacije i koncepcije.

Srbija:
MEDIJI U VANREDNOM STANJU

Vanredno stanje podrazumeva cenzuru medija. Nikome medjutim nije sasvim jasno šta je dozvoljeno, a šta ne pa se mediji sa jedne i vlast sa druge strane snalaze u situaciji kompromisa. Jedan nedeljnik i dve dnedne novine su zabranjene, ali je malo onih koji za sada ne podržavaju odluku srpske vlade. Glavni cilj vanrednog stanja - obracun sa organizovanim kriminalom - toliko je veliki da javnost odobrava cak i meru kakva je gušenje slobode štampe. Ipak, akcija mora biti brza i efikasna da bi bila opravdana.

Bosna i Hercegovina:
NOVE KNIGE: ZLOCIN U 19 I 30 - BALKANSKI MEDIJI U RATU I MIRU

Najnovija knjiga Kemala Kurspahica 'Zlocin u 19,30: balkanski mediji u ratu i miru', u izdanju Americkog instituta za mir, imace pocetkom marta svoju promociju, najprije u Vašingtonu, a potom u Njujorku i Kembridžu, država Masacusets (Univerzitet Harvard). Ovih dana smo citali takozvani prvi otisak knjige, koja se, kako smo u medjuvremenu saznali, nece bitno razlikovati od konacne verzije, osim izvjesnih intervencija tehnicke prirode.

Slovenija:
ZAKON O RTV SLOVENIJE - KO GA NE POŠTUJE ?

Prema Zakonu o radio-televiziji Slovenija, novinari nacionalnog radija i televizije imali su zadnju rec u odlucivanju o pitanjima imenovanja odgovornih urednika. No, vec kod prvog sledeceg glasanja u savetu RTV programski direktor televizije je ignorirao mnenje novinara i na mjesto ogovornog urednika informativnog programa predložio svog covjeka, koji je u ono vreme odgovarao i politici.

Bosna i Hercegovina:
ŠTAMPA U BOSNI I HERCEGOVINI O EVROPSKOJ IDEJI - SAVLADAVANJE EVROPE

Generalno receno, Evropa u institucionalnom okviru je veoma prisutna u bh medijima, pa tako i u štampi. To je sasvim logicno, jer pristup Evropskoj uniji i osjecaj da je Bosna istinski dio starog kontinenta je jedina stvar oko koje postoji puni politicki konsenzus medu politickim partijama u BiH, bez obzira na naciju, ideologiju ili teritoriju koju predstavljaju.

Makedonija:
RASPRAVE O NOVOM ZAKONU O RADIODIFUZIJI - OPREDELJENJE DA SE USVOJI EVROPSKI MODEL

Sadašnji Zakon o radiodifuznoj delatnosti, doesen 1997 godine, vec je prevaziden. U javnosti struji mnogo ideja o buducim zakonskim rešenjima, a zakonodavac se još uvek nije aktivirao.

Za sve informacije/prijave/odjave kontaktirajte nas na mediaonline@mediaplan.ba.
Ovaj servis je besplatan.

Media Online je zurnal o medijima u jugoistocnoj Evropi koji objavljuje Media Plan Institut.